Život obavijen nemaštinom i strahom od korone (VIDEO)

 Život obavijen nemaštinom i strahom od korone (VIDEO)

Foto: FOS Media

Tešku situaciju na Vrelima Ribničkim dodatno je otežala pandemija koronavirusa. Nemaština ali i nevolje stanovnika ovog naselja, reklo bi se, svakog dana sve su veći. Da jednokratni vidovi pomoći poput paketa hrane i higijenskih proizvoda i te kako znače, ali nisu dugoročno rješenje poručuju i iz NVO „Mladi Romi“.  Smatraju da se mora naći način kako bi se problemima romske populacije tokom krize sistemski stalo na kraj, piše FOS.

Da je pandemija težak život učinila još težim, svjedoče i sami stanovnici Vrela Ribničkih. Jedan od njih je Besim Osmani koji je za život zarađivao pjesmom. Sada, kada su brojna vrata zatvorena zbog krize, snalazi se kako zna i umije.

„Prije sam radio, bavio se pjevanjem. Sad ne radim nigdje, nema posla. Ne primam ni socijalno, ni ništa. Živimo po kantama – što bace drugi mi uzmemo i jedemo, nema šta drugo“, kaže Besim za FOS.

No nije to samo Besimova, već priča većine stanovnika romskog naselja na Vrelima Ribničkim. Pogledajte kako žive i šta kažu:

Da je život Roma u ovim trenucima naročito težak kaže i Samir Jaha, direktor NVO „Mladi Romi“. Pojašnjava da su iz ove NVO tokom krize uspjeli da obezbijede značajnu podršku i to prvenstveno preko „Romacted“ programa koji sprovode sa Savjetom Evrope.

„Obezbijedili smo 35 tona hrane i sredstava za higijenu za oko 635 porodica, ne dominantno u Podgorici već i u drugim gradovima, s obzirom da je bilo i drugih međunarodnih organizacija koje su se bavile takođe humanitarnim aktivnostima i prije svega dodjelom paketa hrane i higijene“, kazao je Jaha FOS-u.

Ako govorimo, kaže, o drugom vidu podrške a u smislu identifikovanja problema sa kojima se romska zajednica susrela, tu nije bilo značajnog napretka.

„Mi smo, kada je započela ova situacija sa koronom imali kontakt sa našim volonterima iz ukupno 13 opština, identifikovali smo 37 naselja u kojima žive pripadnici romske zajednice, formirali smo grupu volontera sa kojima smo svakodnevno bili u kontaktu sa namjerom da upravo vidimo šta se tamo dešava i na koji način možemo da izađemo u susret porodicama. Ta prva ad hoc mjera u smislu hrane i higijene je obezbijeđena s naše i od strane drugih međunarodnih organizacija, ali ona nije isključivo i dovoljna“, dodaje Jaha.

Foto: FOS Media
Foto: FOS Media

Napraviti sveobuhvatnu analizu posljedica krize po romsku zajednicu

Još na početku su, navodi, uputili apel Vladi kako bi se pored paketa pomoći, obezbijedila i besplatna voda, struja, a takođe i besplatan internet zbog djece koja su prešla na onlajn nastavu.

„Apel smo uputili zajedno sa još 25 organizacija koje su ga potpisale. Zvanični odgovor nismo dobili. Znamo da je NKT predvidio sredstva u iznosu od 65.000 eura Crvenom krstu za dodjelu paketa pomoći i hrane ne samo pripadnicima romske zajednice već i ostalim ugroženim grupama. Međutim, u odnosu na te aktivnosti rekao bih da je doprinos civilnog sektora i međunarodnih organizaija bio značajniji nego što je u tom momentu bio od strane države“, kaže Jaha FOS-u osvrćući se i na mjere koje su, navodi, samo u određenoj mjeri targetirale pripadnike romske populacije.

„Tu prije svega mislim na one pomoći koje su bile za one na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Mi ne znamo koji je tačan broj pripadnika romske zajednice koji su bili korisnici takve vrste pomoći. Znamo da su to uglavnom bile ad hoc mjere Centra za socijalni rad ili lokalnih samouprava u smislu jednokratnih pomoći ali one naprosto ne omogućavaju da pripadnici romske populacije na jedan održiv način riješe kako održiv izvor prihoda tako i probleme koje imaju u dijelu stanovanja. Kada imate loše uslove stanovanja onda je logično da se tim povećava rizik da budu zaraženi, zbog nedovoljne mogućnosti da vode računa o higijeni“, kaže Jaha dodajući:

„Organizovane akcije od strane države po pitanju konkretne pomoći romskoj zajednici nije bilo već je to bilo u skladu sa mjerama koje su imali prema cjelokupnom stanovništvu. Posebno važnim smatram da je potrebno napraviti sveobuhvatnu analizu posljedica koje je imala ova situacija, targetiranu smao na romsku zajednicu, i u skladu sa tim isplanirati dalje mjere.“

Navodi da su glavni problemi ove populacije siromaštvo i nedostatak održivog izvora prihoda.

Foto: FOS Media
Foto: FOS Media

Kontinuitet pomoći romskoj zajednici ne smije zavisiti od međunarodnih fondova

Bilo je, pojašnjava, tokom prethodnog perioda više humanitarnih akcija ali jednostavno ne smijemo dozvoliti da kontinuitet podrške romskoj zajednici zavisi uglavnom od međunarodnih i stranih fondova.

„Prosto se treba obezbijediti da podrška i romskoj i pripadnicima većinske zajednice bude od strane države, lokalne samouprave i ostalih institucija kako bi se obezbijedio sam kontinuitet i održivost u smislu svih politika koje se odnose na zajednicu. Međunarodne organizacije i NVO imaju određene ad hoc aktivnosti koje se implementiraju u određeno vrijeme i imaju određeni broj korisnika, ali one nisu u kontinuitetu. Sa moje tačke gledišta, kao nekog ko se dugo bavi ovim poslom, ne postoji donator koji u kontinuitetu može da obezbijedi podršku svim pripadnicima romske zajednice. Bez sistemskog pristupa i organizovanja institucija ne možemo govoriti o suštinskoj integraciji Roma posebno u ovim sadašnjim okolnostima“, naglašava za FOS direktor NVO „Mladi Romi“.

Pandemija uticala i na kvalitet obrazovanja

Ako govorimo generalno o unapređenju položaja Roma, Jaha smatra da je u posljednjih deset godina u oblasti obrazovanja postignut i značajan napredak ali prostora za unapredjenje i te kako ima.

„Naša organizacija je bila u prilici da omogući da se obezbijede tablet uređaji za romske srednjoškolce. Prošle godine smo imali 120 srednjoškolaca i za sve smo obezbijedili tablet uređaje i internet. To je bila donacija Američke ambasade i jednim dijelom EU i Romskog obrazovnog fonda u iznosu od 20.000 eura. Međutim, nakon toga smo imali brojne zahtjee romske zajednice da se obezbijede, tablet uređaji, telefoni…Ono što je dobro, a što smo mi našom analizom ustanovili , da je najveći dio romske djece koja se školuju imao pristup televiziji pa su tako mogli da prate nastavu. Bili su sa nastavnicima u komunikaciji putem vajbera i slično, završavaju domaće zadatke… Pred nama je period u kom ćemo analizirati kakve su posljedice i njihovi rezultati tokom ove situacije. Naša subjektivna percepcija je da će to značajno uticati na kvalitet obrazovanja ali naprosto takvo je stanje kakvo jeste“, kazao je Jaha.

Foto: FOS Media
Foto: FOS Media

Tokom krize najveći teret snosi civilni sektor

„Posebno me zabrinjava u tom kontekstu je što su takva očekivanja i od strane većine građana. Više se oslanjaju na NVO nego na institucije sistema kojima je to mandat da djeluju u tom pravcu. Naravno i mi kao NVO smo tu da reagujemo ali tu su i naši ograničeni resursi. Sa druge strane institucije sistema sasvim sigurno sa njihovim sredstvima mogu značajno da pomognu“, kaže Jaha dodajući da je veoma bitno uspostavljanje mnogo bolje i komunikacije i koordinacije između institucija i NVO sektora a sve u cilju poboljšanja uslova ne samo romske zajednice već svih kojima je pomoć neophodna.

Sa druge strane naši sagovornici nadaju se boljim danima. I uprkos nemaštini vjeruju u bolje sjutra i čekaju ljepše dane, a kako drugačije nego onako kako oduvijek rade – uz pjesmu i optimizam.

Avatar

Portal Podgorica

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja