Trideset godina „Pizane“: Mjesto susreta, nadahnuća i najbolje promocije crnogorske i regionalne umjetničke scene (FOTO)

 Trideset godina „Pizane“: Mjesto susreta, nadahnuća i najbolje promocije crnogorske i regionalne umjetničke scene (FOTO)

Foto: Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Prije tri decenije u srcu Podgorice svoja vrata otvorila je galerija „Pizana“. Od osnivanja pa do danas postala je prepoznata, ne samo kao mjesto promocije kulture, već i kao sinonim za susrete, toplu riječ domaćina, vjetar u leđa mladim stvaraocima… Prostor „Pizane“ pretvara se u okruženje u kojem mnogi nadahnuti djelima renomiranih umjetnika pronalaze mir i spokoj, uživajući u svim blagodetima koje nam likovna umjetnost može pružiti. Za 30 godina koliko postoji, prva registrovana privatna galerija u Crnoj Gori ne samo da je opravdala ukazano povjerenje stvaraoca i publike, već je i trendove svjetske umjetničke scene donijela u Crnu Goru.

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Put od ideje do današnje prepoznatljivosti galerije „Pizana“ nije bio lak. No, kada su pokretači ljubav a potom i predanost poslu, uspjeh je zaista neminovan.

“Interesovanje za umjetnost locira se još iz mog djetinjstva. Srednjovjekovna Budva, život uz more i veliki broj umjetnika koji su u to vrijeme živjeli ili boravili u ovom gradu doprinjeli su formiranju mog životnog poziva. Veliki Milo Milunović, čiji je atelje bio u neposrednoj blizini roditeljske kuće, često me je puštao da mu nešto ‘pomognem’. To me fasciniralo. Kao studentkinja prava obilazila sam izložbe, čitala literaturu o umjetnosti i poslije položenog pravosudnog ispita znala sam da je galerija moj izbor, moj životni poziv. Sada, kada baš kao i svi mi svodim račune, znam da nijesam pogriješila”, počinje priču o svom trodecenijskom putovanju kroz život umjetnosti, a na čelu galerije “Pizana”, vlasnica Ljiljana Milošević.

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Osnovana 17. decembra davne 1989. godine ova galerija postaje ne samo izložbeni prostor već i okosnica kulturnog života u našem gradu, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da je godinu ranije (1988.) počeo sa radom i Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, koji je iznjedrio brojne umjetnike koji su kasnije svoje postavke imali baš ovdje.

“Trenutno sam ponosna na saradnju i prijateljstvo sa prvom generacijom umjetnika FLU sa Cetinja: Momčilom Macanovićem, Biljanom Keković, Sonjom Đuranović, Svetlanom Dragojević, Romanom Đuranovićem, Naodom Zorićem”, pojašnjava Milošević za Portal Podgorica dodajući da je teško “proći” kroz 30 godina a ne sjetiti se i samih početaka kada su dio stalne postavke bili i radovi umjetnika poput Branka Filipovića – Fila, Voje Stanića, Vuka Radovića, Nikole Vujoševića, Filipa Jankovića, Ljuba Brajovića, Luke Berberovića, Cvetka Lainovića, Slobodana Slovinića, Uroša Toškovića, Olje Ivanjicki, Aleksandra Lukovića, Srđana Vukčevića, Nikice Raičevića i mnogih drugih.

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Prema njenim riječima “Pizana” je odigrala pionirsku ulogu u formiranju vaninstitucionalne galerijske djelatnosti u Crnoj Gori, i to kao prva registrovana privatna galerija.

“Galerija ‘Pizana’ je za tri decenije rada bila i ostala, kako kažu istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković, Petrica Duletić, Anastazija Miranović, Milica Bezmarević, kulturni ambasador crnogorske umjetničke scene i regiona. Učestvovala na prestižnim manifestacijama, sajmovima, bijenalima, aukcijskim kućama u Evropi i Americi. ‘Promoviše različite generacije i diskurse, vođena isključivo ličnim entuzijazmom i afinitetom. Pokazala da ide uvijek korak ispred, pokazala rezultate vrijedne divljenja”, kaže naša sagovornica ne zaboravljajući da istakne ljude koji su joj tokom svih ovih godina rada bili neizmjerna podrška.

“U ovoj sferi umjetnosti želim sa velikom emocijom i ogromnim pijetetom da pomenem prvu ženu istočarku umjetnosti u Crnoj Gori, tetu Olgu Perović koja je uvijek bila moja podrška i Mladena Lompara koji će uvijek biti dio ‘Pizane’. Potom istoričarka umjetnosti, likovna kritičarka Nataša Nikčević, čiji bistrina uma i znanje ‘Pizani’ uvijek bezuslovno pružaju sigurnost. Tu su i Liljana Karadžić, Sava Stepanov…”

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Mnogo je faktora koji vode ka uspjehu, a u svom dugogodišnjem radu Ljiljana MIlošević je uspjela da opravda povjerenje svih ljubitelja umjetnosi i posjetilaca “Pizane”. Ne krije da veliku ulogu u svemu igraju intuicija i znanje, a potom i obilasci svjetskih muzeja i manifestacija kako bi ova priča imala sve neophodne elemente koji je čine relevantnom.

Iako se umjetnost tokom godina mijenjala, likovna publika uvijek nađe put do svojih interesovanja, a “Pizana” je tu da vodi računa o različitim umjetničkim ukusima.

“Istančani ukusi i poznavanje likovne scene su onda i sada pomalo različiti. Na sceni je stupila savremena likovna umjetnost koja više interesuje mlađe generacije, ali ih okupljaju i velika etablirana imena. Često se dešava da na izložbama u ‘Pizani’ i Hercegovačka ulica ispred galerije bude premala za sve zainteresovane koji su htjeli da pogledaju izložbu”, kaže Milošević navodeći da je likovno nasljeđe naše zemlje spoj različitosti, a Crna Gora je ta koja je uvijek imala značajne i svjetski poznate umjetnike.

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

“Moje poznanstvo sa njima potvrđeno je ne samo izložbama u galeriji već i iskrenom prijateljskom emocijom. Teško ih je sve nabrojati. Opredjelila sam se da organizujem samo nekoliko izložbi godišnje, ali da to budu one koje pobuđuju pažnju publike, umjetnika, medija i likovne kritike. Reprezentativan katalog uvijek, kao što je uobičajeno, sastavni je dio svakog mog projekta. Za vizuelni identitet galerije u početku je bio zadužen profesor Zoran Blažina iz Beograda, a sada to radi Roman Đuranović i njegov „Garaža design studio“.

Svoj nacionalni, kulturni i međunarodno priznati renome „Pizana“, osim umjetnicima iz zemlje i inostranstva, duguje i brojnim učešćima na svjetskim događajima.

“Na XV Internacionalnom sajmu umjetnosti u Ženevi 2006, među velikim broja galerija iz čitavog svijeta, ‘Pizana’ ostvaruje značajni međunarodni projekat s prezentacijom opusa poznatog crnogorskog umjetnika Momčila Macanovića čiji je štand bio veoma posjećen, a o čemu svjedoči impozantan broj uzetih flajera, razglednica i četvorejezičkih kataloga koje je moja galerija uradila za evropsko tržište. Bile su tu izložbe u Ljubljani, Beogradu, ali i predstavljanje naših umjetnika na sajmovima umjetnosti ‘Art Bazel’ koji se u okviru zimske likovne scene održava u Majamiju na Floridi.”

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Takođe, u budvanskoj crkvi Santa Marija, u okviru likovnog programa XXII festivala Grand teatar, Pizana prezentuje grupnu izložbu mladih likovnih stvaralaca pod nazivom „Renesansa – San o lijepome“. Osim toga, ostvaruje saradnju i sa Dukley European Art Community ali i sa ambasadorom Republike Italije, predstavljajući u okviru nedjelje italijanskog jezika izložbu Vica Mađistretija (Vico Magistretti), jednog od utemeljivača i glavnog predstavnika industrijskog dizajna u ovoj zemlji. U pitanju su, prema riječima naše sagovornice, samo pojedini događaji u moru onih koji su obilježili njen rad.

Upravo zbog svoje prepoznatljivosti i ugleda koji stiče godinama, Pizana je osim u centru Podgorice, prije par godina svoja vrata otvorila i na primorju. Šest godina je bila dio ekskluzivnog tivatskog turističkog kompleksa „Porto Montenegro“ a sada će ljubitelji umjetnosti “Pizanu” moći da posjete i u Kumboru, u Portonovi rizortu.

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

“U ovim slučajevima, kada su moji posjetioci stranci, pogotovo iz zemalja sa dugom kulturnom tradicijom, činim sve napore da ih što više zainteresujem za djela crnogorskih umjetnika, jer mislim da naši umjetnici to zaslužuju”, kaže Milošević za Portal Podgorica naglašavajući da se u galeriji mogu vidjeti i djela Dragana Karadžića, Draška Dragaša, Nikole Gvozdenovića, Biljane Keković, Svetlane Dragojević, Romana Đuranovića, Sonje Đuranović, Momčila Macanovića, Gorana Ćetkovića,Milke Vujović, Rićka MIćunovića, Adima Ratodera, Nade Kažić, Nikole Žigona, Jelene Kršić, Željka Reljića, Adina Rastodera, Tijane Gordić, Tadije Janičića ali i dijela umjetnika iz regiona.

No, ukoliko našu sagovorniicu upitate u čemu je tajna tridesetogodišnjeg uspjeha i sjajnih saradnji sa eminentnim imenima likovne scene ona jednostavno odgovara:

“Tajna je u ljubavi, posvećenosti i velikom pregalaštvu. Održati se! Respekt i poštovanje zajednice, pojedinaca, struke je formula za uspješno djelovanje. Ići sa svojim saradnicima izazovima u susret. Obilaziti sajmove, najprestižnije galerijske kuće, razmjenjivati i donositi u Crnu Goru dah i duh glamura. Topla i srdačna dobrodošlica i atmosfera galerije. Sve uz podršku porodice i prijatelja.”

Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Za kraj razgovora otkriva da je priča o “Pizani” zapravo ostvarenje njenog intimnog sna pa će se zato truditi da ga živi još snažnije, prenoseći ljubav prema umjetnosti na sve naše sugrađane.

“Trudila sam se da prezentujem imanentne umjetnike i njihove vrijednosti. Pokazala sam da pozitivno okruženje i istrajnost daju uvijek vrijedne rezultate. Pokretačka snaga je uvijek bila i ostala moja porodica – podrška, ponos, povjerenje, ljubav supruga Anđelka, sinova Marka i Nikole, a sada i snahe Milice i Jelene kao i unuka Matije, s kojim se nanovo množe ljubav i sreća”, zaključuje Ljiljana za kraj razgovora za Portal Podgorica, ne zaboravljajući da napomene da već u planu ima sjajne projekte kojima će nas uskoro obradovati in a adekvatan način zaokružiti 30 godina rad ai uspjeha.

FOTO GALERIJA: Fotografija iz arhive galerije „Pizana“

Avatar

Violeta Rovčanin

Pročitajte još