SDT tvrdi da odgovorne osobe u banci nijesu zloupotrebljavala položaj zbog kredita u francima

 SDT tvrdi da odgovorne osobe u banci nijesu zloupotrebljavala položaj zbog kredita u francima

Foto: FOS Media

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) donijelo je rješenje kojim se odbija pet krivičnih prijava podnesenih protiv službenika Centralne banke, odgovornih lica u Hipo Alpe Adrija banci (HAAB), Heta aset rezolušn i sudije Osnovnog suda Milene Matović zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju, piše Dan.

Prijave su prije pet godina podnijeli oštećeni klijenti koji su uzeli kredite indeksirane u francima Esad Muminović, Dragan Senić, Vesna Janković i Stanka Čvorović, kao i predsjednik PzP-a Nebojša Medojević, jedan od predlagača Zakona o konverziji kredita u francima.

Specijalni tužilac Zorica Milanović je u rješenju o odbacivanju krivičnih prijava, u koje je Dan imao uvid, navela da ne postoji osnovana sumnja da su lica obuhvaćena prijavama izvršila navedena krivična djela, niti bilo koje drugo djelo za koje je nadležno Specijalno državno tužilaštvo.

Milanović je u rješenju navela da nije našla da postoji osnov sumnje da su izvršni direktor HAAB-a Kristofer Šoen i druga odgovorna lica u banci i Heti zloupotrebom položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem dužnosti, pribavili sebi ili drugom protivpravnu korist.

Specijalni tužilac je odbio prijave, uprkos mišljenju sudskog vještaka ekonomsko-finansijske struke Milenka Popovića, koji je naveo da su kredirani krediti nedopušteno špekulativno plasiranje sredstava, uz dva promjenljiva parametra, promjenljive obaveze po kreditu i promjenljive kamatne stope, a sve u cilju ostvarivanja dobiti iz istog posla po dva osnova.

“Sudski vještak je u nalazu naveo da je u ugovorima o kreditu u odredbi vezanoj za kamate unesena i zakonom nedozvoljena obaveza koja se odnosi na korisnike kredita, tj. tekst „u osnovicu za obračun kamate, uračunavaju se i iznosi obračunate kamate i/ili zatezne kamate iz prethodnog perioda”, navodi se u rješenju.

Ugovori zaključeni sa prethodno navedenim klauzulama su, kako je vještak naveo u nalazu, suprotni odredbama Zakona o obligacionim odnosima zbog narušenog načela savjesnosti i poštenja i načela jednakih davanja i klauzule o uračunavanju neplaćene zatezne kamate u osnovicu za obračun zatezne kamate za naredni obračunski period je suprotna članu 286 Zakona o obligacionim odnosima, te suprotno Kodeksu, kojim je definisano da reklamne aktivnosti moraju odgovarati načelu istinitosti i moraju biti tako prilagođene da ne dovode u zabludu, da ne krše dobre poslovne običaje i da drugima ne prouzrokuju štetu.

“Vještak zaključuje da zaključenjem spornih ugovora nijesu bili definisani uslovi koji bi obezbijedili korektan, pošten odnos sa klijentima, jer ugovorom nije bio zadovoljen osnovni obligacioni odnos i princip jednakih davanja s obzirom da je banka iz istog osnova ostvarivala prihod po osnovu promjenljivog kursa, po osnovu promjenljive kamatne stope pri čemu klijentima nije dostavljala izmijenjene planove anuiteta, niti obračune redovnih i zateznih kamata na koji način su bili objektivno onemogućeni da prate obaveze koje imaju po osnovu kredita”, piše u rješenju Milanović.

Klijenti HAAB-a, sadašnje Adiko banke, njih blizu 300, prije 14 godina uzimali su kredite kod pomenuge banke, koja ih je nudila kao najpovoljnije, najsigurnije i najefikasnije, pri čemu, kako piše u prijavi, nisu klijentima objasnili rizike koje nosi ovaj kredit, te da je banka lažnom propagandom i “ništavnim odredbama ugovora dovela u zabludu klijenge”.

Klijenti su redovno vraćali kredit, međutim, 2009. godine dolazi do naglog rasta franka i mjesečni anuiteti su drastično porasli.

Većina klijenata zbog toga nije mogla da vraća kredite, pa je na kraju mnogim klijentima dug po osnovu kredita bio veći nego kada su ga uzeli, uprkos dotadašnjoj otplati rata.

Njihov problem je na kraju rezultirao donošenjem Zakona o konverziji, gdje su većini krediti konvertovani po fiksnoj kamatnoj stopi od 8,2 odsto.

Međutim, mnogi su zbog kredita u francima ostali bez imovine i izašli oštećeni iz tog aranžmana sa bankom.

Vještak je utvrdio da su kamate za kredite u francima bile tri odsto manje od kamata u drugim komercijalnim bankama 2006. godine.

Avatar

Portal Podgorica

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja