Priča o posljednjoj crnogorskoj virdžini živi kroz film Isidore Popović (FOTO+VIDEO)

 Priča o posljednjoj crnogorskoj virdžini živi kroz film Isidore Popović (FOTO+VIDEO)

Foto: Kadar iz filma

Nakon što je odbranila magistarski rad na temu virdžina, Podgoričanka Isidora Popović otišla je korak dalje. Tako je nedavno priča adaptirana pa je nastao dokumentarni film o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini. Ženi koja je obećala ocu Milivoju da se nikada neće udati već da će očuvati prezime i kuću preuzimajući ulogu muškarca. Projekat Isidore Popović podržalo je Ministarstvo kulture a upravo zahvaljujući ovakvim pričama živi sjećanje na Stanu, njen život i nimalo laku sudbinu.

VIDEO: Pogledajte dokumentarni film o Stani Cerović autorke Isidore Popović

Isidora Popović je magistrirala na univerzitetu Unicentro u Guarapuavi. Oduvijek je, priznaje, fenomen virdžina intrigirao pa ne čudi što se u svom naučnom radu baš fokusirala na tu temu. Magistarsku tezu je napisala i odbranila na portugalskom jeziku a iza svega, kaže, stoji dosta istraživanja i predanog rada.

Foto: Privatna arhiva, Isidaora Popović

„Moja mentorka Denise Gabriel Witzel kao za užu oblast svog istraživanja ima žensku figuru, tako da praktično svi njeni studenti se bave tom temom. U mom slučaju moralo je biti nešto u vezi sa Crnom Gorom, tako da je idealno rješenje bilo da istražujem fenomen virdžina. Kada sam počela da istražujem dublje ovu temu bila sam zapanjena količinom materijala vezanog za Stanu Cerović, zbog čega sam se i odlučila da analizirajući njen primjer pričam uopšte o virdžinama“, počinje Isidora priču za FOS.

Iznenadilo je to što je uglavnom materijal o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini, nalazila u stranim izvorima. Pri samoj analizi slučaja crnogorske tobelije najjači utisak na mladu autorku ostavili su, kaže, društveni, ekonomski i istorijski uslovi za nastajanje ovog fenomena kao i proces preobražaja ženskog u muško tijelo.

Zato i ne čudi što je nakon odbrane magistarskog rada odlučila na još jedan korak – da odradi audiovizuelnu adaptaciju istog i priču o Stani predstavi na malo drugačiji način. Tako nastaje dokumentarac „Virdžina Stana Cerović – diskurs, moć i muškost“ finansijski podržan od strane Ministarstva kulture Crne Gore.

Foto: Privatna arhiva

„Imali smo rok od 90 dana da realizujemo projekat, meni je bio potreban cijeli taj period kako bih završila ovaj film. Prvi mi je put da se susrećem sa ovakvim načinom rada, ali i jedan veliki izazov. Sačinjen je tako da je predstavljen jedan od glavnih dokumenata koji sam koristila za analizu događaja tobelija, odnosno svjedočenje Stane Cerović iz švajcarskog časopisa Das Magazin, i na kraju moje objašnjenje i osvrt na taj tekst kao i na ovaj fenomen. Prilikom čitanja tih tekstova ređaju se slike i snimci sa motivima pomenutih tekstova“, kaže Isidora za FOS Media portal.

Što se tiče istraživanja tu joj je dosta pomogao rad Miomira Maroša, crnogorskog novinara koji životne priče i toplinu ljudske duše unosi u naše domove već dugi niz godina. Čak je analizirala i iskaze iz emisije „Zapis“ koja je emitovana davne 2004. Sa druge strane u našoj zemlji nije bilo dovoljno pisanih dokumenata koji bi posvjedočili o životu virdžina ali i o samom slučaju Stane Cerović.

Foto: Privatna arhiva

U Etnogrfskom muzeju u Beogradu sam našla dva članka, a na Odsjeku za Etnologiju Filozofskog fakulteta i studiju Zagonetka virdžine, koju je napisala Jelka Vince Pallua. Članci holandskog istraživača Rene Gremoa (René Grémaux) su mi pomogli, kao i tekst Ervina Koha (Erwin Koch) u švajcarskom listu Das Magazin. Kada sam radila film imala sam priliku sve malo bliže da vidim jer sam mogla da uđem u Staninu kuću, vidim uživo sve stvari i slike o kojima je Stana pričala i koje su drugi ljudi pominjali u tekstovima, kao i da snimim njeno selo i sva ostala mjesta koja su vezana za njen život“, priča Isidora za FOS i dodaje:

„Mislim da većina, kada se pomene ova tema, prvo pomisli na film Virdžina Srđana Karanovića. Znam da imamo novinare koji su se malo više bavili ovom pojavom i što je publika mogla da vidi i pročita. Sada kad sam uspjela da predstavim film nadam se da ce doći i momenat da prevedem svoj rad, i da imamo i mi jednu ozbiljnu studiju na temu virdžina.“

Foto: Privatna arhiva

Govoreći o Stani Cerović, pojašnjava Isidora, mora se govoriti i o patrijarhalnom društvu tog perioda, načinu života, poziciji žena u tom periodu, pa i o ženama uopšte.

„Kada se vratimo u period XIX i XX vijeka, vrijeme kada se registruju prvi primjeri virdžina, uslovi za život u ruralnim predjelima su bili teški, dešavali su se mnogi ratovi, krvna osveta je vladala, što je dovelo do velikog gubitka muških glava, u tom trenutku dolaze na scenu virdžine, žene koje preuzimaju ulogu muškarca i svojom žrtvom i podređivanjem svoga tijela ’rješavaju’ probleme društva“, pojašnjava naša sagovornica koja se trudila da u 30 minuta, koliko traje dokumentarni film, što realnije prikaže Stanin život, razmišljanja, izazove ali i strahove sa kojima se glavna junakinja priče suočavala.

Film je sniman na više lokacija, a to su: Šavnik, Tušina, Gornja i Donja Bukovica, Sinjajevina, Ivanova korita, Risan. No, nakon intenzivnog rada prekjuče je priča napokon ugledala svjetlost dana. Mlada autorka ne krije da su nemjerljiv doprinos cjelokupnoj ideji dali ljudi koji su joj bezuslovno pomogli oko realizacije istog.

Foto: Privatna arhiva

„One koje su dale glas Staninom svjedočenju i oživjele njenu priču su glumice Kristina Stevović i Olivera Vuković, dok na kraju teorijsko objašnjenje čitam ja. Tokom cijelog filma se čuje muzika Milice Milović, koja je upravo inspirisana tekstovima napravila pet različitih tema. Slike i snimke je uradila Kristina Šušić i na kraju sve je to montirao Ivan Mijić. Koristila sam takođe slike fotoreportera Nenada Mandića i neke iz arhive Muzeja žena Crne Gore“, kaže Isidora za FOS i dodaje:

„Zadovoljna sam što sam uspjela film da dovedem do kraja i što sam imala priliku da sarađujem sa divnim osobama koje su mi pomogle mnogo u ovom procesu. Takođe mislim da je tema na drugačiji i jedan kvalitetan način obrađena, što će biti važno za oblasti lingvistike, istorije, antropologije, etnologije, kao i filma i kulture u Crnoj Gori.“

Podsjećamo, Stana Cerović smatra se posljednjom crnogorskom virdžinom.

Još kao dijete ocu je obećala da se nikada neće udati kako bi se, kada ne bude njega, ognjište u kući ipak očuvalo. Bila mu je sin. Obavljala je muške poslove, kosila je, radila u polju. Naučila je i da puca. Žensku odjeću nikada nije obukla a kosu nikada nije pustila niti ju je marama ikada prekrila. Rođena je u selu Tušina nadomak Šavnika a preminula je 2016. godine u Domu starih u Risnu.

Avatar

Violeta Rovčanin

Pročitajte još