Među tri najbolje ideje na “Climathonu”: BioCycle za što manje otpada u glavnom gradu (FOTO)

 Među tri najbolje ideje na “Climathonu”: BioCycle za što manje otpada u glavnom gradu (FOTO)

Foto: Privatna arhiva

Na nedavno održanom prvom “Climathonu” u Crnoj Gori rodile su se brojne zelene ideje koje i te kako treba da zažive, a sve kako bi unaprijedile kvalitet života ne samo u glavnom gradu već i u cijeloj državi. Jedna od njih je i “BioCycle” Ane Milošević Bošković, Ivana i Nikole Boškovića kojom nastoje da kroz edukaciju, povezivanje i zajedničko djelovanje usmjere članove zajednice na pravilno upravljanje biološkim otpadom. O samoj ideji, načinima realizacije ali mogućnostima da ona zaživi i postane dobra navika građana Ana, Ivan i Nikola govore za FOS.

Jedna od rijetkih dobrih strana pandemije – usporavanje životnog ritma omogućila im je, kako kažu, da obrate veću pažnju na pojedinosti svakodnevice. Tako su jedna psihološkinja i psihoterapeutkinja, jedan ekonomista i jedan IT inženjer na spisak opažanja pridodali i problem otpada u glavnom gradu koji kroz ovu zelenu ideju nastoje da riješe.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

“Količina otpada koji generiše jedna prosječna četvoročlana porodica je jedna od tih pojedinosti. Pa i kada smo riješili da sami radimo separaciju otpada u kući uvidjeli smo da od toga nema velike koristi jer, bez obzira na jasne oznake na kontejnerima, mnogi ne poštuju smjernice. Na koncu, bili smo i svjedoci da se sav sadržaj kontejnera izruči u jedan kamion za transport ka deponoji. Javila se vrlo jednostavna ideja – cijeli sistem ne možemo promijeniti preko noći ali hajde da uradimo ono što možemo da što manje otpada završi u kontejneru“, počinje priču za FOS Ivan Bošković, jedan od članova tima.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Zamišljeno je da kroz „BioCycle“ razviju model kompostiranja za decentralizovani tretman biološkog otpada i primijene ga u praksi, u lokalnim zajednicama koje obuhvataju stambene zgrade ili kvartove, uključujući pojedince i grupe svih starosnih dobi.

„Dakle, želimo da podstaknemo decentralizovano pretvaranje bio-otpada u kompost, na način da se bio-otpad koji generiše nekoliko pojedinaca ili porodica zajednički tretira u jednom kompost modulu. Želimo da napravimo mrežu lokalnih kompost zajednica i konačno transformišemo tretman otpada u Crnoj Gori“, pojašnjavaju članovi ovog tima za FOS dodajući da tako nastoje da postignu povećanje javne ekološke svijesti.

„Za to će biti neophodna edukacija i obuka stanovništva o efikasnim načinima decentralizovanog tretmana biološkog otpada. Prateći korake definisane univerzalnim modelom (šemom) tretmana bio-otpada stvoriće se novi način povezivanja i upoznavanja susjeda i članova lokalne zajednice koji će svojim djelovanjem doprinositi ne samo rješavanju problema odlaganja otpada već i altruističnijem i prosocijalnijem djelovanju u našem društvu.”

Kako kažu sagovornici FOS-a brojni su benefiti “BioCycle” ideje koji će se tek vidjeti kada ona zaživi.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

„Preradom otpada u kompost, sam otpad postaje resurs budući da je kompost sam po sebi visoko plodno zemljište koje može biti iskorišćeno na brojne korisne načine za širu zajednicu između ostalog za stvaranje novih zelenih površina u gradu. Možda zbog pandemije, a možda i zbog toga što smo privilegovani ovako lijepom zemljom, nismo svjesni da na globalnom nivou, prema istraživanjima koje sprovodi UN, gornji sloj tla nestaje i za 60ak godina ga možda neće biti“, pojašnjavaju Ana, Ivan i Nikola za FOS.

Njihova ideja, naglašavaju, uključuje i obezbjeđivanje besplatne edukacije o kompostiranju, metodama i najboljim praksama kako bi povećali broj građana koji imaju dovoljna znanja i praktične vještine da doprinesu dobrobiti šire društvene zajednice. Smatraju da bi povećanje javne ekološke svijesti pomoglo podizanju odgovornosti u vezi sa odlaganjem i drugih vrsta otpada, a time na sveobuhvatno smanjanje štetnog uticaja na okolinu.

Da bi ova inicijativa donijela trajnije rezultate oslonili su se, kažu, na nauku i posebno iskustva Ane koja je psihološkinja i psihoterapeutkinja.

„Imamo tu sreću da možemo iskoristiti Anine profesionalne reference i iskustva pa smo zahvaljujući njenom doprinosu osmislili plan baziran na teoriji kulturološke promjene u ponašanjima ljudi. Pojedinac često nema svijest o postojanju problema, i zato nema potrebu za inovacijom, tako da samo saznanje o postojanju inovacije može biti dovoljno motivišuće za neke ljude da promjene svoje ponašanje. Bitno je da uz saradnju sa mas medijima do ljudi stignu informacije o tome šta je suština ove incijative, kako funkcioniše i čemu ovo služi“, pojašnjavaju članovi tima dodajući da će u prvoj fazi realizovati pilot projekat koji će obuhvatiti nekoliko lokacija u gradu.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

„Rezultati i iskustvo iz pilot faze biće osnova za sljedeću fazu šire edukacije i dijeljenja informacija ali ne sa nivoa autoriteta političkog ili naučnog već od volontera koji su prošli taj ciklus dakle običnih ljudi, naših komšija, poznanika. Biće važno i da se uključe ljudi od ugleda u lokalnoj zajednici a kreiraćemo i virtuelnu drušvenu mrežu za dalje dijeljenje korisnih savjeta“, pojašnjavaju sagovornici FOS-a i dodaju:

„Da ne bi sve bilo kratkog vijeka, važno je motivisati ljude da nastave da koriste model tj. da ova navika postane sastavni dio života. Naš plan je da organizujemo godišnje festivale kompostiranja koji bi pomogli dalju popularizaciju, edukaciju i promociju volonterskih timova sa najboljim rezultatima te potvrdu da su na pravom putu i da su donijeli dobru odluku.“

Tokom priprema za prvi „Climathon“, na kojem je njhova ideja našla međiu tri najbolje, imali su komunikaciju sa gradskim službama i došli su do zaključka da centralizovani model upravljanja bio-otpadom u Podgorici ne postiže značajan napredak.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

„Kampanje i ulaganja u infrastrukturu nisu bili dovoljni jer kulturna transformacija, koja je ključni faktor uspjeha, nije pratila sprovedene aktivnosti. Dakle uz sve što su lokalne vlasti radile i rade, neophodna je promjena na polju svjesnosti ljudi i njihovih navika tj. uspostavljanje kulturnog obrasca. To je veliki izazov za svaku društvenu zajednicu pa i za našu.”

Koriste priliku da se osvrnu i na značaj samog “Climathona” pojašnjavajući da je u pitanju jedno zaista dragocjeno iskustvo.

“Mi smo iz tog procesa izašli sa sveobuhvatnijim planom kako uspješno da realizujemo ideju.  Sve i da nismo dobili nagradu na ’Climathonu’ mi bi realizovali ovu ideju u našoj zgradi, sa našim prijateljima i sl. Nakon ’Climathona’ imamo još veću motivaciju ali još više kontakata i mnogo širi krug ljudi koji žele da učestvuju i koji podržavaju ovu inicijativu“, navode u razgovoru za FOS.

Iako je u ovom trenutku teško reći kada bi “BioCycle” projekat mogao da ugleda svjetlost dana, optimisti su pa se nadaju da će to ipak biti nakon novogodišnjih praznika.

Takođe, nadaju se da će kompostiranje kao praksa sigurno zaživjeti jer su dobri primjeri drugih država primjenjivi i kod nas.

“Ovdje se ne radi o nekoj kompleksnoj tehnologiji iza koje stoji još kompleksnija nauka. Naprotiv, proces je u suštini vrlo jednostavan, omogućava zajednički ali i individualni rad u kućnim uslovima i rezultat je vidljiv u relativno kratkom roku. To su sve stvari zbog kojih smo sigurni u uspjeh”, zaključuju Ivan, Nikola i Ana za kraj razgovora za FOS.

Avatar

Portal Podgorica

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja