Danas je Svjetski dan nauke: Kako otkrića mijenjaju živote širom svijeta?

 Danas je Svjetski dan nauke: Kako otkrića mijenjaju živote širom svijeta?

Foto Shutterstock

Svjetski dan nauke, 10. novembar naučnici ove godine, čini se, nemaju kad da proslave. Jer su sve oči uprte u njih – hoće li i kada otkriti vakcinu koja će biti djelotvorna u borbi protiv koronavirusa? Ova borba koju vodi cijeli svijet donijela je još jednu bitnu promjenu. Uloga nauke u društvu, zdravlju i kreiranju politike budućnosti nikada nije bila relevantnija tema kao danas. I dok čekamo otkriće vakcine protiv COVID-19 koja neće u potpunosti iskorijeniti virus, ali nas hoće djelimično vratiti u normalne tokove života, hajde da se prisjetimo koja su još naučna dostignuća promijenila živote ljudi širom svijeta. I i dalje to rade.

Genetske makaze CRISPR/Cas9

Zbog ovog otkrića švedska akademija nauka usaglasila se da ovogodišnji laureati Nobelove nagrade za hemiju budu dvije žene –  Emanuela Šarpentijer i Dženifer Daudni. Koristeći ih, istraživači mogu da promijene DNK životinja, biljaka i mikroorganizama sa izuzetno velikom preciznošću. Njihovo otkriće baca u sijenku pronalaske drugih hemičara, jer je pomoću ovih makaza „moguće da se ponovo ispiše kodeks života“. Ova tehnologija revolucionarno utiče na nauku o životu, može da doprinose novim terapijama za kancer i postane veliki korak naprijed ka izliječenju nasljednih bolesti.

Bezdimni duvanski uređaji

Naučnici su svoj značaj dokazali i kada je posrijedi javno zdravlje cijene planete pokretanjem vizije svijeta bez duvanskog dima. Iza naučnika stao je duvanski gigant Filip Moris, kompanija koja je odlučila da krene „od svog dvorišta“ i suoči se sa jednim od najvećih globalnih problema današnjice – pušenjem.

Naučnici su osmislili bezdimni uređaj IQOS koji zagrijava, a ne sagorijeva duvan.

Tada su pušači dobili manje štetnu alternativu pušenju, sa smanjenom izloženošću štetnim materijama do čak 95 odsto. Potvrda je nedavno stigla i od Američke agencije za hranu i ljekove (FDA) koja je ovom uređaju dala status proizvoda modifikovanog rizika.

Koncept zagrijavanja, ali ne i sagorijevanja duvana dobija sve veću podršku široke naučne zajednice. Duvanski dim koji je glavni uzročnik bolesti povezanih sa pušenjem i cifra od čak 1,1 milijarde pušača na svijetu koji su direktno ugroženi dovoljan su signal koji ukazuje na vrijednost naučnih dostignuća na ovom polju.

Razumijevanje crne rupe

Naučnici od sada i dokazano znaju da sve galaksije imaju super masivne crne rupe. I to čak četiri miliona puta veće od Sunca. Sve to zahvaljujući britanskom fizičaru Rodžeru Penrouzu koji je pokazao da su crne rupe neizbježna posljedica teorije relativiteta Alberta Ajnštajna. Njegovi saradnici, Rajnhard Gencel i Andrea Gez pružili su najubjedljivije dokaze o ogromnoj crnoj rupi u centru galaksije Mliječni put. Penrouz je matematičkim putem praktično dokazao da je moguće stvaranje crnih rupa, čija istorija datira još od 18. vijeka. A kako je matematika ovih predmeta bila nevjerovatno komplikovana za razumijevanje, mnogi naučnici su vjerovali da oni postoje samo „negdje u oblacima“. Sada, međutim, imaju crne rupe i na papiru.

Ova, i brojna druga dostignuća samo su dodatan podsjetnik da je naučni rad ključan za rješavanje mnogih svjetskih problema i da ih cjelokupno društvo mora više razumjeti i prihvatiti sve njihove potencijale.

Avatar

Portal Podgorica

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja